U top-listama globalne sreće Danska se godinama smješta pri samom vrhu. Ali, što se zapravo krije iza idiličnih slika hygge života, bicikala i nasmiješenih ljudi? Sarah Mikulec, Zagrepčanka koja u Danskoj živi već devet godina, otvoreno govori o stvarnosti života u zemlji koja često nosi titulu ’najsretnije na svijetu’.
Od Zagreba do Aalborga
Sarina danska priča počinje prije devet godina, kada se, potaknuta pričama prijatelja koji je tamo već studirao, odlučila na veliki korak.
"Upisivala sam fakultete u Zagrebu, a moj prijatelj je godinu prije otišao u Dansku. Bio je oduševljen. Pričao mi je kako je uređena zemlja, kako su dobri uvjeti za studente... Krenula sam istraživati i kontaktirala agenciju u Zagrebu koja mi je pomogla oko upisa na faks, traženja stana i svega ostalog."
Ubrzo je upala na studij turizma i menadžmenta u Aalborgu, gradu koji je postao njezin drugi dom.
Prvi dojmovi: šok zbog cijena
Prvi susret s Danskom bio je sve samo ne običan.
"Taj let iz Zagreba u Dansku bio mi je prvi let ikada. Bio je prekrasan dan, sunčano, 28 stupnjeva. Neuobičajeno za Dansku."
Ali uz sunce je došao i hladan tuš.
"Sjeli smo na terasu i popili dva cappuccina. Platili smo ih 20 eura. To mi je bio najveći šok. Evo, devet godina kasnije, ja još uvijek nisam sjela u kafić da popijem kavu ili piće."
Hygge, bicikli i zdravi ljudi
Brzo su je oduševili naizgled savršeni detalji danskog života poput urednih kvartova, zdravog života, ljudi na biciklima..
"Danci su svi dosta slični, plavokosi, čistih lica, fit... Svi voze bicikle, aktivni su i zdravo se hrane. To mi je bio veliki wow moment."
Ipak, nije sve išlo glatko jer su kulturne razlike brzo postale očite.
"Najveća kulturna barijera bio mi je jezik. Danci su vrlo zatvoreni i teško se otvaraju strancima."
Život pod točno određenim pravilima
U Danskoj se dani ne razvlače i nema ležernih kava u nedogled, ni spontanih druženja do kasno.
U Hrvatskoj dan počinje kasnije, ručkovi su ležerni. U Danskoj posao završava oko 16 sati, a večer je rezervirana za obitelj i prijatelje. To je njihov hygge. Sve je strukturirano i pazi se na točnost.
Smirenost iz sustava ili karaktera?
Na pitanje jesu li Danci zaista onako smireni kako ih se često prikazuje, Sarah odgovara da smirenost ovisi od osobe do osobe. Stabilnost koju pruža danski socijalni sustav uzrokuje njihov no stress život. Ne vole konflikte, jako su pristojni i službeni. No, naglašava i da ta mirnoća dolazi iz sigurnosti, a ne iz neke posebne osobine naroda.
Drugi dom, nova definicija sreće
Danska ju je, kaže, oblikovala. "Promijenila mi je perspektivu života. Jako sam puno naučila i napravila, zahvaljujući uređenosti zemlje. Naučila sam strukturirati svoj dan, i to mi je donijelo sigurnost i mir."
No na pitanje je li Danska zaista najsretnija zemlja, Sarah nije okolišala.
To je mit. Nijedna država i sustav nisu savršeni. Danska pruža sigurnost, ali ima puno problema zbog kojih je ne mogu nazvati najsretnijom.
Skrivene sjene
U pozadini ‘sretnog sustava’ kriju se i manje bajkovite realnosti:
"Danska ima jedan od najvećih poreza na svijetu. Zdravstveni sustav je kompliciran, a mentalno zdravlje je ogroman problem. Zima traje sedam do osam mjeseci, mračna je i hladna, i to jako utječe na psihu," kaže Sarah.
Osjećaj pripadnosti kao privilegija ili izazov?
Iako u Danskoj živi gotovo cijelo desetljeće, Sarah priznaje da nikada nije stvorila bliska prijateljstva s lokalnim ljudima.
"Danci se teško otvaraju i stvaraju prijateljstva sa strancima. Imam jako malo danskih prijatelja."
Taj osjećaj zatvorenosti može biti izazov za svakoga tko se želi osjećati istinski prihvaćeno.
Sreća dolazi iznutra
Na kraju razgovora vraćamo se na početno pitanje: što je sreća i može li se ona uopće izmjeriti u granicama jedne države?
"Sreća dolazi od tebe, ne od društva. Nije to nuspojava sustava, sve kreće od tebe samog."
A za Sarah, Danska je, uz sve vrline i mane, ipak dom.
"Danska je moj drugi dom. Sretna sam i u Hrvatskoj i u Danskoj. Mislim da bih bila sretna bilo gdje, ali Danska je oblikovala ono tko sam danas."
