Naglasak je novog Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama na potrebi i važnosti pozitivnog i ravnopravnog roditeljstva i načinima povećanja mogućnosti za usklađivanje obiteljskog i poslovnog života žena i muškaraca. Zakon je na snazi već više od godinu dana, kakva su dosadašnja iskustva? Je li se nešto promijenilo po pitanju većeg uključivanja muškaraca u aktivnu brigu o djeci od njihova rođenja?
Izmjene Zakona koje su stupile na snagu prije više od godinu dana rezultirale su brojnim promjenama, uključujući veću inkluziju muškaraca u aktivnu brigu o djeci. Još 1. kolovoza 2022. uveli smo potpuno novo pravo, očinski dopust koji traje 10 radnih dana za rođenje jednog djeteta ili 15 dana za rođenje dvoje ili više djece. Očinski dopust je zasebno pravo u potpunosti financirano iz državnog proračuna te ovim putem pozivam sve očeve da ga iskoriste. Prošle godine je 16.278 očeva iskoristilo pravo na očinski dopust, što je malo manje od 60% svih onih koji su prošle godine postali očevi. Taj nam postotak pokazuje da je još mnogo posla pred nama s promocijom i komunikacijom očinskog dopusta. Upravo zbog očinskog dopusta broj muških korisnika prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora povećao se za gotovo 800% u odnosu na 2016. godinu.
Međutim, treba istaknuti da sve više očeva uzima i roditeljski dopust, što je prošle godine učinilo njih više od 1300. Taj broj svake godine raste, no očevi još čine mali dio korisnika roditeljskog dopusta. Smatram da Hrvatska trenutačno ima jako dobro uređen sustav rodiljnih i roditeljskih potpora te je u vrhu ljestvice zemalja koje imaju najdulje plaćen rodiljni i roditeljski dopust. Ono što sad trebamo učiniti jest upoznati građane s pravima koja imaju te ih potaknuti na njihovo korištenje.
Željka Josić
Bez obzira na to što postoje pozitivne inicijative koje podržavaju veća prava žena i njihovu ravnopravnost, Hrvatska je još prilično konzervativna u tom pogledu i svako poticanje muškaraca na aktivno uključivanje u brigu o djeci je više nego dobrodošlo. Koliko je šira javnost uopće upoznata s različitim oblicima prava dopusta nakon rođena djeteta?
Usporedbom brojki možemo vidjeti da se neka prava koriste gotovo u potpunosti, a tu primarno mislim na rodiljni i roditeljski dopust. Također, istraživanje koje smo proveli pokazalo je relativno visoku načelnu upoznatost s različitim oblicima prava dopusta nakon rođenja djeteta. Međutim, s novim pravima poput očinskog dopusta još nismo na toj razini prihvaćanja među našim građanima. Također, iskorištavanje prava na doplatak za djecu, čiji smo obuhvat nedavnim izmjenama Zakona proširili na više od pola milijuna djece, nije na razini koju bismo htjeli. Dosta ljudi ne zna da ima pravo na doplatak za djecu, a u slučaju da znaju, nekad nisu voljni proći proceduru za njegovo dobivanje. Želim istaknuti da se većina ovih usluga i prava danas može ostvariti internetskim putem, preko sustava e-Građani, što uvelike olakšava njihovo ostvarivanje. Zato pozivam sve da provjere koja prava imaju te pokrenu korake za njihovo ostvarivanje. Hrvatska jest konzervativna sredina, ali smatram da pozitivno i ravnopravno roditeljstvo ne bi trebalo biti ideološko pitanje. Dobrobit djece i obitelji je ono što je ovdje bitno, a ravnopravno roditeljstvo i veće uključivanje očeva u odgoj djece način je na koji to možemo postići.
Ravnopravno roditeljstvo je iznimno važno, prvenstveno zbog emocionalnog razvoja djeteta te razvoja odnosa svakog od roditelja s djetetom, no za razliku od očinskog dopusta, roditeljski dopust očevi relativno rijetko koriste. Koja je zapravo razlika između očinskog i roditeljskog dopusta?
Svi očevi imaju pravo na očinski dopust te jedino njegovo trajanje varira prema broju rođene djece – deset dana za rođenje jednog djeteta te petnaest dana za rođenje dvoje ili više djece – i može iskoristiti do šestog mjeseca djetetova života. Roditeljski dopust je pravo koje mogu iskoristiti ili otac ili majka, u trajanju od osam mjeseci pojedinačno, istodobno ili naizmjenično prema osobnom dogovoru, dok se pravo može iskoristiti do osme godine djetetova života.
Stoga ova dva prava nisu međusobno isključiva. U praksi to izgleda tako da majka uzme rodiljni dopust prvih šest mjeseci od djetetova rođenja, dok otac tada uzima očinski dopust. Zatim majka uzima dodatnih šest mjeseci roditeljskog dopusta te je na ovaj način majka kontinuirano s djetetom tijekom prvih godinu dana njegova života. Nakon što prođe prvih godinu dana, ocu ostaju dva preostala mjeseca roditeljskog dopusta koja on može iskoristiti po želji do osme godine djetetova života. Sustav potpora je međusobno komplementaran te omogućuje roditeljima veliku razinu fleksibilnosti. Roditeljski dopust se može iskoristiti tako da majka i otac u isto vrijeme uzmu po četiri mjeseca pa tako to vrijeme provedu zajedno s djetetom kod kuće. Smatram da je ova fleksibilnost važna odlika hrvatskog sustava rodiljnih i roditeljskih potpora te roditeljima omogućuje da maksimalno prilagode korištenje prava sebi.
Željka Josić
Kako pridonijeti stvaranju pozitivne slike šire javnosti prema zaposlenim očevima koji koriste očinski i roditeljski dopusta, odnosno kako potaknuti muškarce da se što više aktivno uključe u brigu o djeci?
Potrebno je dodatno senzibiliziranje javnosti, što planiramo postići ovom kampanjom. Pozitivno je to što sve više očeva koristi roditeljski dopust, ali smatramo da još nema dovoljno informiranja o načinu njegova korištenja te u nekim sredinama možda postoji i određena stigma. To želimo promijeniti ovom kampanjom koja će promovirati pozitivno obiteljsko okruženje i bolji balans između privatnog i poslovnog života. Smatram da je jedan od načina na koji se može postići bolji balans privatnog i poslovnog upravo veće uključivanje očeva u svakodnevni odgoj djece. Istraživanje koje smo proveli pokazalo je da se uloga očeva u odrastanju djece smatra važnom, osobito nakon djetetove treće godine, kada je percipirano jednako ulozi majke. Za poticanje očeva na korištenje roditeljskog dopusta smatram da je potrebno i veće razumijevanje poslodavaca. Događa se da se na očeve koji uzimaju roditeljski dopust gleda drugačije nego na majke te je zato potrebno potaknuti veće razumijevanje za očeve koji se odluče na isto. Međutim, istraživanje koje smo proveli pokazalo je da očevi koji su uzeli roditeljski dopust nailaze na većinom pozitivne reakcije svojih kolega, što mi je iznimno drago.
U sklopu kampanje osvješćivanja potpisan je Sporazum s HUP-om čiji je cilj omogućivanje i poticanje zajedničke suradnje na području zajedničkog interesa provedbama niza aktivnosti razrađenih u sklopu ovog plana. Što sve planirate učiniti i imate li i druge partnere uključene u projekt?
Ključni cilj kampanje su informiranje roditelja i onih koji će to tek postati o važnosti i utjecaju pozitivnog i ravnopravnog roditeljstva. Cilj koji želimo postići jest promocija pozitivnog obiteljskog okruženja, suradnje među roditeljima te poticanje muškaraca na aktivno uključivanje u brigu o djeci. Za realizaciju ovog cilja surađujemo s raznim partnerima i u javnom i privatnom sektoru, od kojih nam je Hrvatska udruga poslodavaca ključan partner. Sporazum s HUP-om ima za cilj omogućivanje i poticanje zajedničke suradnje na području zajedničkog interesa provedbom niza aktivnosti razrađenih u sklopu ovog plana. Dio ove kampanje je i edukacija o mogućnostima usklađivanja obiteljskog i poslovnog života, kao i informiranje o stvarnim stavovima u društvu vezanim uz ravnopravno roditeljstvo. Želimo osvijestiti roditelje da su dobrobit djece i obitelji važniji od potencijalnih financijskih i karijernih zastoja. Za uspjeh ove kampanje ključna nam je suradnja s poslodavcima koji trebaju poticati svoje radnike da iskoriste svoja prava, uključujući i očinski i roditeljski dopust. Osim toga, planiramo suradnju s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Institutom za društvena istraživanja, Studijskim centrom socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova i mnogim udrugama. Tu bih istaknula udrugu Mamforce koja se zalaže za uvođenje novih poslovnih praksi koje će poticati usklađivanje obiteljskog i privatnog života za žene i muškarce. Također imamo i udrugu Rastimo zajedno koja ima program usmjeren na očinsku ulogu u odgoju djece te udrugu Status M koja sudjeluje u globalnom istraživanju „Stanje očeva u svijetu“.
Kakva su vaša iskustva s obzirom na to da imate bogatu karijeru kao liječnica, humanitarka i pokretačica brojnih hvalevrijednih projekata tijekom karijere?
Na svoju karijeru liječnice sam iznimno ponosna s obzirom na to da sam prva žena liječnica primljena na bolničku specijalizaciju na Odjel ginekologije u Sisku. Sjećam se razgovora s početka karijere kada su mi stariji kolege govorili da mi je mjesto za štednjakom, da trebam kuhati i roditi. Upravo me to i motiviralo te takve stvari mijenjam djelovanjem i politikom. Smatram da je humanitarni rad ključan za društvo stoga i dalje djelujem i surađujem s humanitarnim udrugama, ali u smanjenom angažmanu otkad sam državna tajnica. U sklopu svog rada kao liječnica i tijekom mandata zastupnice u Hrvatskom saboru pomagala sam udrugama te sudjelovala u radu zaklada. Inicirala sam i organizirala panele i tribine o ravnopravnosti spolova. Poseban angažman usmjeravam i na pomoć ženama oboljelima od karcinoma dojke i vrata maternice, pri čemu sudjelujem u kampanjama „Lila tjedna“. Također iniciram radionice u kojima se roditelje potiče da provedu kvalitetnije vrijeme s djecom. Mene su kao majku također ove radionice educirale, jednostavno učite od drugih, čujete tuđa iskustva i shvatite da je roditeljstvo sjajan put na kojem i vi shvaćate koliko imate vrijedan dar u svom životu, a to je vaše dijete.
