U svijetu prehrambenih trendova, malo koja riječ ima toliku snagu kao protein. Na policama supermarketa teško je pronaći proizvod koji se ne reklamira kao „protein bar“, „protein jogurt“ ili „protein napitak“, a društvene mreže prepune su planova prehrane sa 100+ grama proteina dnevno. No dok su proteini bez sumnje ključni za zdravlje i izgradnju mišića, pitanje koje sve češće postavljaju stručnjaci je može li visokoproteinska prehrana zapravo učiniti više štete nego koristi?
„Danas gotovo svaki proizvod ima ‘protein’ u nazivu – no to ne znači da svi ti proizvodi doista sadrže kvalitetne ili korisne proteine“, objašnjava nutricionistica Iva Sviben. „Često se radi o čistom marketinškom triku – proizvođači koriste popularnost te riječi i kada su količine proteina zanemarive ili dolaze iz manje vrijednih izvora.“
Kada kupujete proizvod koji se reklamira kao izvor proteina, najbolji način da provjerite njegovu stvarnu vrijednost jest čitanje deklaracije. „Ako proizvod ima barem 15 do 20 grama proteina na 100 grama, može se smatrati dobrim izvorom proteina“, kaže Sviben. Sve ispod toga najčešće je samo privid koji ne donosi stvarnu nutritivnu korist.
Može li se pretjerati s proteinima? Apsolutno.
Unatoč popularnom uvjerenju da više proteina znači više zdravlja, prekomjeran unos (pogotovo iz industrijskih izvora) može imati negativne posljedice. „Moguće je pretjerati, posebno kada ljudi kombiniraju proteinske pločice, napitke, prahove i već obilne obroke. Tako se vrlo lako može opteretiti bubrege, osobito kod onih koji već imaju problema s njima. Uz to dolazi i do probavnih smetnji, nadutosti i nepotrebnog kalorijskog viška“, upozorava nutricionistica.
Preporučeni dnevni unos proteina varira, ali postoji osnovna smjernica. „Za prosječnu osobu, dovoljno je između 0,8 i 1,2 grama proteina po kilogramu tjelesne mase dnevno. No, potrebe se povećavaju kod sportaša, trudnica, starijih osoba i onih s pojačanom fizičkom aktivnošću“, ističe nutricionistica. Dakle, ono što je optimalno za jednu osobu, drugoj može biti premalo – ili previše.
Proteinska pločica nije uvijek "zdrav obrok"
Jedan od najčešćih mitova u svijetu fitnesa i zdrave prehrane jest da je proteinska pločica idealan međuobrok čak i za one koji ne treniraju. „Može biti dobar međuobrok ako je ostatak dana siromašan proteinima, no treba biti oprezan. Bitno je birati proizvode s manje šećera i aditiva. Ipak, događa se da ljudi, u želji za slatkim, posegnu za proteinskom čokoladicom, ali ne dobiju ono što im zapravo treba i tako pojedu više nego što bi da su odmah pojeli običnu čokoladicu. U nekim je situacijama bolje jednostavno pojesti ono što doista želimo i nakon toga se vratiti uravnoteženoj prehrani.“
Proteini su neizostavan dio uravnotežene prehrane, ali njihov unos mora biti prilagođen individualnim potrebama i uvijek u kontekstu cjelokupnog načina života. Fokus na raznoliku, cjelovitu prehranu s dovoljnom količinom vlakana, zdravih masti i složenih ugljikohidrata ključan je za zdrav probavni sustav i opću vitalnost.
